Drugi o Pogonu
Pogonov inovativni model upravljanja tema je nekoliko važnih studija na temu sudioničkog upravljanja u kulturi.
Pored toga, naša osnovna zadaća - osiguravanje resursa za nezavisnu scenu i mlade - mnogima je inspirativna kada govore o razvoju domaće kulturne i umjetničke scene. Pročitajte što drugi pišu i govore o nama.
Pogon - od nezavisnih za nezavisne
Video "Pogon - od nezavisnih za nezavisne" donosi “Zagrebačku priču” s obale Save, formaliziran primjer civilno-javnog partnerstva, nezaobilazan dio nezavisne kulturne scene u svojoj sredini.
Autor sinopsisa: Bojan Mucko | Snimatelj i montažer: Miran Krčadinac Flock | Sugovornici: Janja Sesar, Marijana Rimanić, Željko Bašković, Matea Munitić Mihovilović | Produkcija: Centar oblikovanja svakodnevice, 2020.
Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade
Kako je nastao, gdje djeluje i kako se Pogonom upravlja. Video je nastao u okviru projekta "Pristupi sudioničkom upravljanju u kulturi" koji se provodio uz podršku UNESCO-vog Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost.
Intervju vodila: Dea Vidović | Uredila: Matija Mrakovčić | Prevela: Ines Vanjak | Sugovornici: Mirela Travar, Antun Sevšek, Emina Bužinkić | Produkcija: Zaklada Kultura nova, 2018.
Trasiranje puta novim modelima upravljanja: uspjesi u limbu asimetričnih partnerstava
Tijekom dvogodišnje provedbe projekta “Svi za Pogon – Pogon za sve!” provedena je javna kampanju radi podizanja vidljivosti i osvještavanja važnosti sudioničkog upravljanja. Na temelju rezultata kampanje nastala je publikacija pod nazivom “Trasiranje puta novim modelima upravljanja: uspjesi u limbu asimetričnih partnerstava” koja kroz 10 autorskih tekstova mapira razvoj sudioničkog upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj.
Autori: Andreja Žapčić, Anita Buhin, Dimitrije Birač, Filip Bojić, Hrvoje Pašalić, Jelena Androić, Martina Domladovac, Petra Marčinko, Robert Peharda, Tatjana Tomić | Urednice: Matija Mrakovčić i Mirela Trava | Izdavači: Kurziv i Operacija grad, 2020.
Studij slučaja: Praksa bez pravnog okvira - Analiza modela sudioničkog upravljanja u šest kulturnih centara grada Zagreba.
Autorski i istraživački tima kojeg čine Ana Žuvela, Hana Sirovica, Katarina Pavić i Davor Mišković analizira modele sudioničkog (programskog i financijskog) upravljanja u šest kulturnih centara grada Zagreba (Centar za kulturu Trešnjevka, Centar KNAP, Zagrebački plesni centar, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, Centar za kulturu Histrionski dom) i donosi preporuke za unaprjeđenje kvalitetnih i održivih modela sudioničkog upravljanja.
Istraživački i autorski tim: Ana Žuvela, Davor Mišković, Hana Sirovica, Katarina Pavić | Izvršne urednice: Marija Krnić i Matija Mrakovčić | Izdavači: Kurziv i Operacija grad, 2020.
Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkoga upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj
Pored širokog teorijskog obuhvata i analize koncepata, kao što su sudjelovanje u kulturi, decentralizacija, lokalni razvoj i sudioničko upravljanje u kulturi, zbornik je uključio i izradu sedam studija slučajeva kojima je obuhvaćeno sedam različitih modela sudioničkog upravljanja društveno-kulturnim centrima koji se razvijaju u različitim dijelovima Hrvatske - Društveni centar Lazareti u Dubrovniku, Društveni centar Čakovec u Čakovcu, Društveno-kulturni centar u Karlovcu, Molekula u Rijeci, Društveni centar Rojc u Puli, Dom mladih u Splitu i Pogon — Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu. Zbornik također donosi preporuke i analitičku podlogu za promjene u kulturnoj politici.
Autori: Dea Vidović, Ana Žuvela, Davor Mišković, Mirko Petrić, Leda Sutlović | Urednica: Dea Vidović | Izdavač: Zaklada ‘Kultura nova’, 2018.
Otvorene institucije - Institucionalna imaginacija i kulturna javna sfera
Ova publikacija dokument je procesa preispitivanja potencijala da inovacijom institucionalnih i organizacijskih modela mijenjamo kulturne sisteme na području bivše Jugoslavije. Uza sve specifičnosti i razlike između pojedinih kulturnih sistema, u svima njima središnju ulogu zauzimaju javne institucije. Dok su proteklih desetljeća naša društva prolazila kroz radikalne transformacije i velika previranja, kulturne institucije uglavnom su ostajale zatvorene prema novim kulturno-umjetničkim praksama, progresivnim društvenim gibanjama i široj javnosti. Razvojne dinamike u kulturnom polju u međuvremenu su atrofirale ili migrirale na civilno-društvenu marginu.
Uredili: Teodor Celakoski, Miljenka Buljević, Tomislav Medak, Emina Višnić
Sustav ne prepoznaje progresivne prakse
Tijekom godina rada Pogon je postao predvodnik institucionalnih inovacija, a njegovu budućnost odredit će razvoj postojećeg modela upravljanja i osiguranje adekvatnih prostornih kapaciteta. Piše: Matija Mrakovčić. Tekst pročitajte na Kulturpunktu.
Model nove javne kulture
Što je civilno-javno partnerstvo, što demokratizacija upravljanja kulturnim ustanovama podrazumijeva, te što o svemu tome misle kandidati za gradonačelnika i skupštinu grada Zagreba? Pročitajte u tekstu Matije Mrakovčić.
Razvoj zajednica, ne publike
U sklopu temata posvećenog upravljanju infrastrukturom za kulturne i društvene djelatnosti u flamanskoj i briselskoj regiji, Varšavi i poljskoj te Švedskoj i nordijskoj regiji, Hrvoje Pašalić donosi pregled stanja u Hrvatskoj te ističe važnost komparativnih analiza fokusiranih na međunarodne primjere dobrih praksi. "Formalni je okvir za razvoj društveno-kulturnih centara nedovoljno specifičan dok istovremeno detaljnost propisa otežava primjenu već postojećih kreativnih rješenja za njihovo upravljanje."
Decentralisation of cultural policy and participatory governance – examples of Croatian practices
U svom doktoratu Ana Žuvela bavi se decentralizacijom kulturne politike i sudioničkim upravljanje u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2017. godine. Jedan od studija slučaja koje obrađuje je i Pogon.
