DB Indoš - Kuća ekstremnog muzičkog kazališta: Ja nisam ja

Jeste li možda izgubili ovu trubu? Brangena vam je može naći. To je čarolija protiv galame. Mora je zadržati do proljeća kada pada prvo lišće. Noću ne toliko jer je već u kretanju. Izabela govori ja nisam ja, ja sam već od prošlog stoljeća netko drugi. Izabela je zapravo Izolda, zapravo netko treći i to zbog svijećnjaka, nekih knjiga, svoga siromaštva i zbog mašte koju je izgubila. Edgar zna nekoga tko nalazi svaku izgubljenu stvar, ali to više neće reći nikada. On može šutjeti i da neprestano govori i govoriti da neprestano šuti. Edgar je za vas izmišljen. Leži na rampi, vaš je san.

Zašto ne govorite mi? To je siguran oblik, nikad se ne zna koliko ih je. Sebi je dosadno govoriti, sebi treba pjevati.

Izvedba rastjelovljene verbalne glazbe za sve izgubljene stvari rastvara motive dramoleta za tri lutke i tri palutke Dunje Robić Edgar i dama slijedeći tri oblika šahtofonske partiture-vjetrenjače o višeglasju sjenki sazdanih na laži kiše, snijega, leda i sunca koje pokreću Brangena s trubom, Edgar u panju i Izabela bez mašte. Konstruiramo medijsko-marionetski MI, nesiguran oblik u kome lutke i palutke koegzistiraju u duhovno-recikliranim prostorima pre-aranžiranih metalnih stvari u formi jednog ili više bitničkih umjetničkih činova aktivizma. U svakome od njih vidljive su kazaljke biološkog sata koje u isti mah pokazuju učinak vremena kao moguću rezultantu sudbine kojoj ne pripada nikakvo herojsko ili opće značenje, a umjesto razloga svega pronađena kreativnost hiperkaosa.

// o-ooo dođi-điđ-i-đ-i-điđiđ-i //dođi-dođi-dođi-dođi još no-ćđa-aaa - s // zavjete // naplatiti // na njemu // voda // prijepodne // jer no-ćđ je sparna-aaaa /xxxx/ te-šđka i duga-aaa // o-ooo daj vrati kucaje srcu // za svježinom što -čđezne // ko u pustinji cvijet // vru- ćđine // on - čđa // stav // podi - ćđi // novi /xx/ o-ooo dođi-dođido-đi-dođidođ-i //dođi -dođ-i-do-đi -d-ođi - đi - đ - i još no- ćđas // ton // vidjeti // novi // promjena zna // vrijeme đ. . . . đ. . . . đ. . . . đ. . . . // jer no-ćđ je sparna--aaaa /x/ te-šđka i duga--aaa /xx/ daj donesi // ki-šđu s ju-uuu - ga /xxx/ đ //