Europa Entrprise

Tijekom trodnevnog druženja u ateljeu Europa Enterprise koji od 26. do 28. ožujka gostuje u Pogonu, Andreja Dugandžić, Jelena Petrović i Lala Raščić razgovarat će o varijacijama mitskih formula, o prvom pokušaju umjetničke, teorijske i političke artikulacije projekta Europa Enterprise, koji je baziran na mitu koji govori o nasilju i pobuni i o njegovim mogućim i nemogućim uprizorenjima danas. Atelje Europa Enterprise je primarno radno-produkcijski sastanak autorica, ali i događaj u kome je svako performativno, vizualno ili tekstualno iskustvo moguće, otvoreni atelje za one koji žele da sudjeluju u utorak, 27. 03. 2018. od 16 do 20.

Europa Enterprise je umjetničko-istraživačka baza koja teži ukidanju granica između civilizacijskih i ne-civilizacijskih pozicija, uzvišenih i podčinjenih svjetova, prirode i društva i svih onih binarnih vrijednosti na kojima neoliberalni patrijarhat Europe danas počiva. Kroz performativna, diskurzivna i audio-vizualna polja, Europa Enterprise pokreće nova čitanja mitova, legendi i naslijeđenih arhetipskih formula, od antičkih, odnosno europocentričnih, do lokalnih. Drugim riječima, ova umjetničko-istraživačka baza traga za novim značenjima mitskog sadržaja kroz točke presjeka umjetnosti, znanosti, politike, ekonomije i tehnologije, kao i za njihovim artikulacijama kroz različite formate pripovijedanja i bilježenja.

Kroz razgovor o antičkom mitu koji govori o Arahne, o ženi koja je istkala i uprizorila sudbinu Europe kroz nadmetanje s božicom Atenom, Andreja Dugandžić, Jelena Petrović i Lala Raščić došle su do ideje o stvaranju Europa Entreprise baze kao nulte točke propitivanja cenzuriranih, zaboravljenih ili potisnutih mitskih formula putem kojih se razotkrivaju osnovne matrice strukturnog nasilja (ekonomskog, rodnog, kolonijalnog, ratnog…) i misle moguće strategije otpora. Arahne, koja je učinila vidljivim brutalan zločin boga Zeusa nad Europom, kćerkom feničanskog kralja, kao i druge zločine koji su počinili bogovi s Olimpa, predstavlja prvobitni okidač umjetničke pobune protiv onih koji vladaju svijetom, pobune koju je još u tom mitskom vremenu obavio mrak. Europa koju je Zeus oteo i silovao, postaje kroz povijest umetnosti i pripovijedanja sretna djeva koja jaše na leđima bika, simboličko tkivo zablude europske civilizacije i njenog suvremenog identiteta. S druge strane, Arahne, obična djevojka velikog talenta, pretvorena je u pauka jer se drznula suprotstaviti Ateni, božici koja je na svojim tapiserijama prikazala slavu i trijumfe bogova, ali i njihovo kažnjavanje običnih ljudi. Ovaj, mogli bismo reći prvi klasni spor, u kome je kazna za Arahninu “gordost i nepoštovanje” bogova nevidljivost i marginalizacija, ostao je zabilježen u Ovidijevim Metamorfozama, Danteovoj Božanstvenoj komediji, Gradu žena Christine de Pizan, teoriji o tekstu Rolanda Barthesa, također u feminističkoj teoriji (Susan Firedman Stanford, Nancy Miller, itd.) u kojoj se paukova mreža pojavljuje kao politička metafora cenzurirane, potisnute i zaboravljene, ali isto tako revolucionarne tekstualnosti.