Na vrhu jezika

Zatvaranje izložbe: Performans Mile Panić

Just between us / Samo između nas

Open forum / Stand-up komedija, 28.01.2023., 19h

Umjetnica Mila Panić ovim se nastupom prvi put predstavlja domaćoj publici kao stand-up komičarka. Njezin nastup dio je izložbe kustosice Antonele Solenički Na vrhu jezika koja je rezultat projekta NOVAci nastalog u suradnji WHW-a i Pogona. Otvoreni forum je nova praksa Mile Panić započeta 2022. godine i proizašla iz njezinog bavljenja stand-upom, putem kojeg je postala zainteresirana za primjenu takve strategije na format javnih umjetničkih razgovora. U ovom slučaju, bez dodatnog posrednika, umjetnica i publika zajedno formiraju mišljenje. Predlaganjem određenih tema i iskazivanjem mišljenja umjetnice publika je pozvana komentirati i dati svoju perspektivu te se time potencijalno otvara prostor dijaloga, istovremeno dozvoljavajući objema stranama da se koriste strategijom ˝punch up-a˝. Više o preformansu ovdje.

Izložba Na vrhu jezika rezultat je projekta NOVAci nastalog u suradnji WHW-a i Pogona. Program nastaje na osnovi javnog poziva i ove godine provodi se po drugi put, a osmišljen je kako bi se mladim kustosima/cama na početku karijere pružila potrebna infrastrukturna, organizacijska i mentorska podrška pri ostvarivanju prvih samostalnih kustoskih projekata. NOVAci tako djeluju kao platforma potpore za razvijanje znanja u području suvremene umjetnosti, s fokusom na praktično iskustvo u polju kustoskih praksi, koje često izostaje tijekom studija. U sklopu projekta kustosice Ana Kovačić i Lea Vene pet su mjeseci mentorirale mladu kustosicu Antonelu Solenički u pripremanju izložbe: od razvoja koncepta, susreta s umjetnicima, teoretičarima i praktičarima, do odabira radova dizajniranja postava i izvještavanja projekta.

Izložba Na vrhu jezika želi potaknuti razgovor o pitanjima utjecaja jezika na odnose moći, pitanja uključenosti i isključenosti. Jesmo li svjesni kako se jezikom i jezičnim pitanjima manipulira? Koristimo li mi jezik ili jezik koristi nas?

Jezik je, kako tvrdi filozof Slavoj Žižek „primarno i najveće sredstvo podjele“, uzrok sukoba temeljenim na nesporazumu. Izložba Na vrhu jezika propituje kako toj prepreci pristupiti subverzivno i nesporazum shvatiti kao temelj sporazuma?

Fokusirajući se na povezanost društvenih i jezičnih struktura izložba Na vrhu jezika predstavlja umjetnike/ce s područja bivše Jugoslavije čiji radovi na različite načine koriste jezik kao alat autorefleksije i društvenog pozicioniranja. Za kontekstualizaciju umjetničkih radova ove izložbe važna su istraživanja lingvistice Snježane Kordić koja se bavi odnosom jezika i nacionalizma. Polazeći od vlastitog iskustva i interesa umjetnici stvaraju radove koji se izravno ili posredno dotiču teme jezika, te nam otkrivaju slojevitost ove problematike; od same artikulacije glasova, veze jezika i migracija, utjecaja jezika na našu percepciju, pa sve do fenomena izumiranja jezika.

Umjetnica Neža Knez u svojem radu Faces of Voice polazi od istoimenog starijeg rada u kojem se bavi istraživanjem odnosa govora tijela, prije svega facijalnih ekspresija, i glasa. Snimajući ljude kako jasno i razgovijetno izgovaraju slovensku abecedu, nešto njima poznato, blisko i svakodnevno, zanima je što se događa kada abecedu koju izgovaramo automatski, pokušamo izgovoriti s više svijesti, koncentrirajući se na pravilnost izgovora. U novom radu, osmokanalnoj zvučnoj instalaciji, umjetnica izostavlja sliku te tako fokus prebacuje s izraza lica na artikulaciju glasova dopuštajući nam da sami stvorimo mentalne slike osoba koje izgovaraju abecedu. Svaka od osoba izgovara slova u vlastitom ritmu, te se u početku usklađeni zvukovi rastapaju u harmoničnu kakofoniju, pozivajući publiku da se približi svakom od zvučnika kako bi se razabrali pojedinačni glasovi.

Video Tante aus Deutschland umjetnice Mile Panić snimka je razgovora umjetnice i njenih dviju tetki koje su za vrijeme rata u Bosni migrirale u Njemačku. Tante, ili kolokvijalno poznat izraz tetka iz Njemačke, simbolički je i mitski lik gastarbajtera poznat mnogima na području bivše Jugoslavije čiji su članovi obitelji migrirali upravo u Njemačku. Rad bilježi i umjetničino osobno iskustvo izmještenosti preseljenjem u Berlin.

Teme koje Panić dotiče su pitanja društvene integracije i uloga jezika u tom procesu, te strahovi i neizvjesnosti koje iskustvo migracije donosi. Video Tante aus Deutschland prikazuje se bez titlova sugerirajući upravo isključenost kao posljedicu nerazumijevanja.

Rad Granice jezika umjetnika Žarka Aleksića polazi od citata Ludwiga Wittgensteina “Granice moga svijeta su granice moga jezika”/“границе мога света су границе мога језика” ispisanog ćirilicom na transparentnoj tkanini. Performativni dio rada uključuje dron koji nosi tkaninu s natpisom te je postavlja na zid između dviju zavjesa istog providnog materijala koje sugeriraju scenu. Upotrebu drona za dostavljanje poruke umjetnik preuzima od albanskih navijača koji su na utakmici Srbija – Albanija u Beogradu 2014. godine podigli dron sa zastavom Velike Albanije. Tkanina u njegovom radu funkcionira kao sredstvo podjele, iako je transparentna. Time rad propituje pitanje mentalnih i fizičkih granica: gdje su granice i tko o njima odlučuje?

Rad naziva My language is my awakening Petra Vranjkovića koji svojim izgledom referira na nadgrobnu ploču referenca je na maorsku poslovicu “My language is my awakening, my window to the soul” i refleksija na fenomen izumiranja jezika. Umjetnik adaptira tu poslovicu “My language is my awakening, but what happens when it dies?” i povezujući jezik s konceptom svijesti, promišlja o arbitrarnosti jezika kao alata samospoznaje i spoznaje svijeta. Jezici nestaju iz političkih, ekonomskih i kulturnih razloga, postupno ili naglo. Ipak, preostaju pitanja - ne samo koje su posljedice, već i što sve umire sa smrću jezika?

Na vrhu jezika okuplja umjetnike i umjetnice iz regije koji se temom jezika bave iz različitih perspektiva. Heterogenost radova ukazuje na slojevitost ove teme, no ono što im je zajedničko, osim regionalne pripadnosti, su i osobne priče o migraciji, usvajanje novih umjetničkih jezika te utjecaj istog na njihovu prihvaćenost i pristup društvenim sferama. Jezične igre u koje su upuštamo nisu bezazlene, a uživanjem u konformizmu korištenja jezika često nesvjesno podržavamo uspostavljene odnose moći, dakle tko god koristi jezik nije nevin. Stoga, izložba afirmira moć umjetnosti da protrese postojeće odnose i proširi nametnute granice njihovim širenjem, rušenjem i brisanjem.

Životopisi

Žarko Aleksić je rođen u Knjaževcu na Zadušnice 1985. godine. Studirao je filozofiju na Sveučilištu u Beogradu, zatim Akademiju Likovnih umjetnosti u Beču (klasa profesora Martina Gutmana), gdje je radio kao asistent. Tijekom zimskog semestra 2018/19. uređivao je i vodio predmet Umjetnost i kognitivne znanosti, zatim na Fakultetu za primijenjenu umjetnost u Beču, na Odsjeku za umjetnička istraživanja. Na istom Fakultetu radi doktorat Svijest kao umjetnički medij kod mentorice Margarete Jahramnn. Trenutno radi kao docent na Odsjeku za nove medije na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Njegova postdisciplinarna umjetnička praksa bazirana je na ispitivanju svijesti, mentalnih procesa i umjetne inteligencije u odnosu prema socio-političkim pitanjima kognitivnog kapitalizma. Uzimajući u obzir neurobiološke poduhvate, kao i one unutar kognitivnih neuroznanosti, njegova praksa adresira osobnu fenomenologiju kroz ispitivanje vlastitih stanja svijesti. Izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Srbiji i inozemstvu.

Neža Knez (1990., Ljubljana, Slovenija) u svom radu istražuje potencijale i mogućnosti unutar fiktivnih struktura koje se pojavljuje u stvarnom vremenu i prostoru. Zanimaju ju odnosi koji se odvijaju u procesu strukturiranja forme: bila to slika u pokretu, zvuk, jezik, ili multimedijska instalacija. Fascinirana je materijalnošću svjetla, intenzitetom piksela, taktilnošću zvuka i glasnoćom pogleda. O svemu tome najprije razgovara sa svojom dugogodišnjim učiteljicom, psom Niki. Dobitnica je nekoliko istaknutih nagrada: Priznanje (2012.) i Nagrada (2014.) za iznimna akademska postignuća na ALUO, nagrade za inovativni pristup umjetničkoj grafici (2015.), Prešernove nagrade Sveučilišta u Ljubljani (2015.). 2017. sudjelovala je na Bijenalu mladih u Tirani. Za svoj diplomski rad dobila je najviše priznanje s pohvalom Summa Cum Laude (2017). Dobitnica je dvogodišnjeg rezidencijalnog boravka za mlade umjetnike u Kreativnom centru Švicarija, a 2018. bila je na dvomjesečnoj rezidenciji u New Yorku povezanom s OHO nagradom. Osvojila je i nagradu Europske komisije za mobilnost umjetnika i-Portunus (2019.), te je dobitnica Radne stipendije Ministarstva kulture (2022.). Njezini video radovi također su uključeni u arhiv DIVA (SCCA). Od 2020. godine živi i radi između Ljubljane i Zagreba gdje se djelomično preselila kao jedna od sudionica WHW Akademije. 2021. sudjelovala je na edukacijskom programu RESTART gdje je usavršavala svoje znanje u mediju filma.

Mila Panić (BiH), je umjetnica i stand-up komičarka koja trenutno živi u Berlinu. Njena umjetničina praksa seže od osobne dokumentacije do izrazito poetičnih vizualnih i diskurzivnih elemenata kroz koje tumači različita nasljeđa migracija, pružajući uvid u posljedice samog procesa i otkrivajući ono što je obično nedokumentirano. Kroz razne medije, oblikuje cjelokupnu sliku i razotkriva različite kulturne narative prisutne u samoj ideji migracije. Mila Panić je i voditeljica Broken English podkasta koji istražuje politiku jezika i pitanje kako živjeti između dva ili više jezika. Suosnivačica je kolektiva i udruženja Fully Funded Residencies.eV koje pruža pregled plaćenih prilika za sve kulturne radnike, kao i razmjenu iskustava i kritičko osvrtanje na AIR programe.

Petar Vranjković (1997.) mladi je transmedijalni umjetnik koji u umjetničkom radu koristi predmete iz (obiteljskih) arhiva, fotografiju, grafiku i dizajn. Studira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Odsjek za nove medije i animaciju: modul novi mediji. Sudjelovao je u više grupnih izložbi unutar i van Hrvatske, a od samostalnih se izdvajaju izložbe Whānau, Galerija Karas, Zagreb, 2019.; Ich vermisse dich/ Das sind alles meine Freuden, Galerija Spot, Zagreb, 2020.; 2002., Galerija Kocka, Split i Even the dirty things appear beautiful, Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb, 2022.

Na vrhu jezika59 photos