Još jednom će biti previše: Posredovanje (ne)mogućnosti

Još jednom će biti previše: Posredovanje (ne)mogućnosti

U suradnji s Kooperativom i Operacijom grad SKP Centar Jadro iz Skopja u Pogonu priprema skupnu izložbu suvremenih makedonskih umjetnika i promociju knjige “In Dialogue”.

O izložbi

Umjetnici su danas suočeni s ozbiljnim izazovom obrane javnog prostora koji predstavlja samu suštinu koncepta javnog i nužan je preduvjeta za realizaciju temeljne ideje demokracije. Autonomija suvremene umjetnosti uvijek je društveno uvjetovana, a umjetnici se bore da nadiđu poziciju marginaliziranih i obespravljenih u javnoj sferi u kojoj se presijecaju politička i ekonomska moć.

Više nego ikada svjesni smo da je politika inherentna polju umjetnosti i da su umjetnici poput svih ostalih građana - politička bića. U današnjem društvu u kojem postoje duboke podjele po nacionalnim i religioznim osnovama, temeljem političkih stavova, u situaciji u kojoj je ekstremni nacionalizam neprestano prisutan i uvijek prijeti da bukne, forme populističkog i ksenofobičnog autoritarizma ne iznenađuju.

Suvremena makedonska kultura suočena je s uobičajenim problemima s kojima se suočavaju i ostale male države, kao što makedonsku umjetničku scenu kao cjelinu karakterizira diskontinuitet u supstancijalnoj institucionalnoj podršci, posebno u promociji makedonskih umjetnika u inozemstvu. Bilo je mnogo izoliranih pokušaja osvajanja međunarodne pozornice, no oni uglavnom predstavljaju ambicije, napore i entuzijazam pojedinih umjetnika.

Svakom novom izložbom, svakom novom publikacijom, svakim vizualnim sadržajem i napisanom riječi, umjetnici doprinose malom ali važnom koraku dalje od padanja u ništavnost i zaborav koji neprestano prijete.

Ključni je problem stoga, kojeg valja adresirati i propitivati, distribucija moći, sloboda govora, manipulacija medijima, (zlo)upotreba javnog prostora i de/centralizacija kulturnih mreža. Umjetnici se mogu posvetiti prepoznavanju manipulacija sakrivenih iza ovih mehanizama te su ih u stanju razotkriti.

S obzirom na to da se još uvijek pozicija umjetnika smatra paradigmatskom za otpor, umjetnici individualno i kroz različite vidove suradnje pokušavaju propitati dominantni diskurs koji definira identitet, teritorij, granice, migracijske politike i beskućništvo, kao i ksenofobiju i govor mržnje ukorijenjene u svakodnevicu. Jedno od ključnih pitanja jest kako umjetnost može stvarno sudjelovati u društvu i postati djelotvorni instrument promjene? Može li predložiti nove vrijednosti kroz institucije kulturne infrastrukture? Borba se nastavlja...

SKP Centar Jadro u Zagrebu predstavlja skupnu izložbu makedonskih umjetnika na kojoj izlažu Velimir Zernovski, Slavica Janeshlieva, Oliver Musovik, Nikola Uzunoski, Igor Toshevski, Darko Aleksovski, Monika Moteska, Yane Calovski, Hristina Ivanoska, Verica Kovacevska, Nada Prlja i Gjorgje Jovanovik.

Uz otvorenje izložbe, dio programa je i promocija knjige “In Dialogue”.

O knjizi

Motivirani činjenicom da su lokalne kulturne scene neprestano suočene s nedostatkom kontinuiteta u strukturiranoj analizi i historiografiji radova vizualnih umjetnika i dizajnera, 2020. godine je grupa autora započela sa serijom razgovora i prezentacija vizualnih umjetnika, dizajnera i video umetnika iz Makedonije i regije.

Bilo im je posebno važno ohrabriti umjetnike da govore o svom radu, kreativnim i tehničkim procesima, kao i o uvjetima u kojma stvaraju. Mnogi od tih umjetnika kontinuirano stvaraju te u nerijetko teškim okolnostima uspijevaju izložiti svoje radove u zemlji, Europi i svijetu. Na žalost, zbog čestog sustavnog zanemarivanja od strane institucija i medija, njihovi radovi i uspjesi nisu adekvatno predstavljeni široj publici. Makedonski video umjetnici aktivni su od ranih 1990-ih. Uspostavljajući veze s umjetnicima iz regije autori knjige imali su za cilj pridonijeti njihovoj promociji na međunarodnoj pozornici. Također, htjeli su otvoriti pitanje o položaju video umjetnika danas, kao i njihovih brojnih transformacija i eksperimenata te kako ih isprepliću s drugim umjetničkim formama. Makedonski su dizajneri bili izuzetno uspješni u posljednjih nekoliko godina. Uspjeli su afirmirati svoj rad u zemlji i inozemstvu. Njihovi su radovi nagrađivani na brojnim festivalima i natjecanjima te su prikazani u mnogim važnim magazinima i web platformama. Tipografija, dizajn knjiga, logotipa, postera, kampanja i videoigara neka su od područja u kojima su uspješno oživjeli svoje kreativne ideje.

Izdvojeni radovi

Nada Prlja i Branko Prlja: Operacija Grad

2006, neprestana javna akcija zabilježena s 10 fotografija, svaka 30x40 cm

Ovaj je projekt utemeljen na pokušaju mijenjanja/davanja novog značenja dominantno nacionalističkim ili etnički intoniranim grafitima na gradskim zidovima. Projekt se sastoji od pronalaženja načina za dodavanje ili mijenjanje postojećih grafita u javnom prostoru. Akcija je pokušaj uvođenja elemenata "liječenja" grada od prisutnosti ovih kontinuirano negativnih sadržaja i agresije. Akcija je izvedena u Skoplju, Rijeci i Londonu te još uvijek traje.


Nada Prlja (1971) vizualna je umjetnica rođena u Sarajevu. Preselila se u Skopje 1981. Trenutno živi i radi na relaciji Kopenhagen – Skoplje – London. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skoplju (1997.) te magistrirala filozofiju umjetnosti na Royal College of Art (London, 2002). Izlagala je na nekoliko samostalnih izložbi i sudjelovala u brojnim međunarodnim izložbama. 2019. godine predstavljala je Makedoniju na 58. Venecijanskom Bijenalu sa svojim projektom Subversion to Red. Sudjelovala je na devet bijenala: 14. Baltički bijenale (2021.), 5. Bijenale u Innsbrucku, 5. Bijenale u Moskvi, (2013.) (filmski program), 7. Berlinsko bijenale (2012.), Manifesta 8 (2010.) itd.

Kroz svoj rad Nada Prlja se bavi kompleksnim situacijama nejednakosti i nepravde u društvu. Njezin je glavni cilj direktno utjecati na društvo: kroz izazivanje kritičkog diskursa o trenutnoj političkoj situaciji, nacionalizmu, tranziciji bivših socijalističkih zemalja, ljudskim pravima, migraciji i ekološkim pitanjima.

Darko Aleksovski: Mali udžbenik za sanjarenje

2021, u trajanju, serija publikacija (digitalni print na papiru), uvezenih iglom i koncem, ručno ili šivaćom mašinom, svaki 10.5x14.8cm

Suradnici četvrtog i petog izdanja su Ivana Spiroska i Simona Mancheva. Sedmo izdanje nastalo je u Dubrovniku, uz potporu Culture Hub Croatia. Suradnici osmog izdanja su Anđelko Glavinić, Tonči Kranjčević Batalić, Marina Plosnić, Matea Zekan i Petra Davidenko, a nastalo je u Splitu u partnerstvu s kolektivom queerANarchive.

Darko Aleksovski (1989.) je vizualni umjetnik čije su prakse formirane na presjecištu vizualnog i teksta. Njegove prakse uključuju različite vizualne jezike i dugotrajne istraživačke procese, kao i interes za odnos osobnog i kolektivnog sjećanja.

Aleksovski je diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skoplju. Sudjelovao je na umjetničkim rezidencijama bm:ukk Artist-in-Residence Program (Beč), Deutsche Börse Residency Program na Frankfurter Kunstverein (Frankfurt), Online Residency Program u SCS Centar-Jadro (Skoplje) iCreArt Artist-in-Residence Program u Atelierhaus Salzamt (Linz).

Izdvojene skupne izložbe uključuju Traces and Memories, Counihan Gallery u Brunswicku (Melbourne, 2021.), What would happen if? The choice to build an alternative future, Museo Santa Joana (Aveiro, 2020.), Paying Attention, Akademie Graz (Graz, 2019.), The Tokyo Art Book Fair 2017., Warehouse TERRADA (Tokyo, 2017.), Streetlight, Revisited, Roman Susan Gallery (Chicago, 2019.), i 55. Oktobarski Salon – Stvari koje nestaju, Muzej grada Beograda (Beograd, 2014.). Trenutno živi u Velesu u Makedoniji.

Slavica Janeshlieva: Spomenik posvećen kraju 20. stoljeća i početku 21. stoljeća (s dvije nenamjerne ljudske pogreške)

2016., 130x100x200cm, šator, dvobojni konac za šivanje

Spomenik posvećen kraju 20. stoljeća i početku 21. stoljeća (s dvije nenamjerne ljudske pogreške) referira se na šatore kao simbole vremena u kojem živimo: šatori su nedvojbeno postali simboli anticivilizacije, ne samo nomadskog načina života nego i bilo kakve ekspresije nezadovoljstva i protesta. Živim blizu parlamenta, postavljanje šatora i prosvjedi koji uključuju šatore veoma su mi poznati, ali u periodu dok sam razmišljala o ovom radu, kada god bih putovala, šatori bi me na neki način pratili. Ispred vlada, ambasada... kao način izražavanja bijesa. Tu istu, 2016. godinu obilježio je početak Sirijske krize, a izbjegličke i migrantske krize bile su vrlo prisutne. Stoga se tekst ispisan na šatoru bavi ovim dvjema temama: šatorom kao simbolom onih koji su izmješteni, u kojem tekst sadržava zlatna slova koja formiraju riječ "no home" (bez doma), dok tekst na dnu, kroz riječi o ljudima koji prosvjeduju, formira riječi "human rights" (ljudska prava).

Slavica Janeshlieva (1973) vizualna je umjetnica koja živi i radi u Skoplju. Diplomirala je 1996. na Fakultetu likovnih umjetnosti u Skoplju na odsjeku za grafički dizajn pod mentorstvom profesora Zorana Jakimovskog, a 1998. na istom je fakultetu završila postdiplomski program iz polja grafike pod mentorstvom profesora Dimitra Malidanova.

Iako je po obrazovanju grafička umjetnica, u svom radu prakticira multimedijalni i intermedijalni pristup uz prepoznatljiv izraz i izuzetan dar za vizualnu naraciju u različitim medijima: grafici, objektima, instalacijama, crtežima, fotografiji, videima, knjigama umjetnika itd. Njezini su radovi izloženi na žiriranim i kuriranim izložbama u zemlji i inozemstvu (30 samostalnih i oko 300 grupnih izložbi).

Primila je razne međunarodne i nacionalne nagrade i priznanja, a neki od njezinih radova dio su važnih kolekcija u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na umjetničkim rezidencijama i organizirala profesionalne i studentske seminare i radionice, međunarodna predavanja i kurirane izložbe. Predaje na Grafičkom odjelu Fakulteta likovnih umjetnosti Sv Ćirila i Metoda od 2006. 2018. godine završila je doktorski studij na Flilološkom fakultetu Blazhe Koneski pri odjelu za komparativne studije pod mentorstvom profesora Vladimira Martinovskog.

Gjorgje Jovanovik: Nema novaca za koje neću raditi

2018., video, 3'55''

“Prekarijat je prva klasa u povijesti koja sistemski gubi sva svoja prava”

– Guy Sanding

Performans Nema novaca za koje neću raditi pokušaj je razmišljanja o prekarnim uvjetima i okolnostima u kojima rade kulturni radnici. Nesigurno zaposlenje, paralelni rad na nekoliko poslova, problem nedostatka sindikata ili drugih profesionalnih udruženja koji bi artikulirali njihove probleme i poziciju u društvu gorka su realnost s kojom se suočavaju kulturni radnici u Makedoniji i inozemstvu.

Gjorgje Jovanovik (1980.) realizirao je mnoge projekte čiji je fokus na problemima integracije i dezintegracije suvremenog čovjeka. Izlagao je na nekoliko samostalnih izložbi u Makedoniji i inozemstvu poput: The Beheaded, Prima Center Berlin (Berlin, 2020.) Chocolate Drops, Galerija Hoast, (Beč 2018.), Radio Free Skopje, internet radio projekt, CAC Galerija Skoplje, 2015.) Invention for You Wonderful People!, Muzej suvremene umjetnosti, Skoplje, 2014.), The Confession of a Cake Monster, Studio Golo brdo, Rovinj, 2013.), Fragmented Archive of the Artist from the Country in Transition, MC Gallery, (New York, 2010.), It’s Complicated, Gallery Centrum, (Graz, 2010.), itd.

Za svoj je rad 2009. nagrađen nagradom za mlade vizualne umjetnike "Denes", nagradom za video na međunarodnom festivalu Alternativnog filma i videa u Beogradu 2009. i nagradom na 10. bijenalu mladih umjetnika organiziranom u Muzeju suvremene umjetnosti u Skoplju 2013. godine.

O projektu

Program razmjene i umjetničke cirkulacije usmjeren je na cirkulaciju umjetničkih djela i produkcija unutar regije kroz razmjenu programa između nezavisnih kulturnih centara - Anibar (Peć), Kulturni centrar Magacin (Beograd), Omladinski kulturni centar “Abrašević” (Mostar), Sociokulturni prostor Centar Jadro (Skoplje) i Pogon – zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade (Zagreb).

Programska razmjena dio je projekta Regional Lab: New Culture Spaces and Networks as drivers of an Innovative and Sustainable Bottom-up Development of Regional Collaboration (REG.LAB) koji je podržala Kreativna Europa: potprogram – Projekti kulturne suradnje u zemljama Zapadnog Balkana – 2020.

Projekt provodi konzorcij sastavljen od partnerskih organizacija iz šest zemalja Jugoistočne Europe – predvođen je Kooperativom – Regionalnom platformom za kulturu i projektnim partnerima: Anibar (Kosovo), Društvo Asociacija (Slovenija), NKSS from (Srbija), Jadro Association | Јадро Асоцијација | Jadro Asociacioni (Sjeverna Makedonija), Operacija grad (Hrvatska) i OKC Abrašević (Bosna i Hercegovina).

Povezani sadržaj