Interkulturni društveni vrt
Urbano vrtlarenje na trnjanskom nasipu ima već dugogodišnju tradiciju. Stoga, kada je u lipnju 2016. otpočelo krčenje prostora uz južnu ogradu dvorišta Jedinstva, označivši time početak izgradnje Interkulturnog društvenog vrta – bio je to tek čin nastavka postojećih vrtlarskih tradicija u zagrebačkom Trnju.
U ovom slučaju riječ je bila o novim modelima vrtlarenja, uzgoja hrane u gradu i razmišljanja o tome kako bi grad 21. stoljeća bolje moglo odgovoriti na potrebe svojih stanovnika. Ključni organizacijski akter u uspostavljanju vrta svakako je bio Savez udruga Operacija grad koji je u sklopu zagovaračke kampanje za uspostavljanje interkulturnog društvenog centra u Zagrebu, u kojoj je sudjelovao i Pogon, začeo i ideju Interkulturnog društvenog vrta. Ovaj urbani vrt inicijalno je zamišljen kao zeleno mjestu u tkivu zagrebačkog gradskog područja u kojem će praktično rasti ideja transformacije grada u njegov uključiviji, otvoreniji, društveno premreženiji i zelenilom bogatiji oblik.
Početni zahvati u zapušteni dvorišni prostor bivše tvornice pumpi okupili su sudionike radionica i stručnjake iz udruge Parkticipacija i Recikliranog imanja Vukomerić. Došlo je do specifične razmjene iskustva između aktera iskusnijih u permakulturnom djelovanju – i sudionika radionica – od kojih su neki upravo kroz aktivnosti izgradnje vrta po prvi puta iskusili rad s vrtnim alatima i rad na zemlji. Nakon što je obavljeno početno uređivanje zemljišta i poduzete pripreme za prihvat urbanih vrtnih gredica, prostor je okružen ogradom od prenamijenjenih paleta, a izgrađen je i vrtni namještaj. Aktivnosti izgradnje vrtnog namještaja provedene su u sklopu Dana D 2016 uz arhitektonsko i dizajnersko vodstvo Dorotee Kutleše.
Aktivnostima izgradnje pridružila se i socijalna zadruga Okus doma čija je članica predstavila etiopijsku ceremoniju ispijanja kave i time u nastajući Interkulturni društveni vrt ubrizgala kulturno naslijeđe afričkih običaja i iskustava.
Nakon završetka krčenja zemljišta te izrade namještaja i ograde, Cvijeta Bišćević i Gordana Dragičević iz udruge Parkticipacija volonterima su prenijele dio svojeg permakulturnog znanja, pomogle u izradi povišenih gredica i povele njihovo zasađivanje raznim povrtnim kulturama i začinskim biljem. Povišene gredice specifičan su oblik vrtlarenja u gradu: zemlja za uzgoj biljaka nalazi se u zatvorenim posudama i omogućava uzgoj na lokacijama gdje ne postoji pristup tlu, gdje je ono loše kvalitete ili je kontaminirano. Povišene gredice odabrane su kao model uzgoja u dvorištu Jedinstva zato što je tlo u dvorištu niske kvalitete (puno šljunka i malo organskog materijala), a osim toga je i potencijalno zagađeno raznim metalnim strugotinama.
Toplo je ljeto pogodovalo razvoju vrta i na jesen njegove prve godine održana je radionica kompostiranja s temom recikliranja organskog otpada u gradu. Također, polaznici su na radionici nastojali pronaći rješenje za uspostavljanje kružnog kretanja organskog materijala u Interkulturnom društvenom vrtu pa su organizirali njegovo prvo kompostište. U prosincu je održana radionica izrade klijališta, odnosno svojevrsnog malenog plastenika montiranog na vrh jedne od povišenih gredica. Tim je zahvatom produženo vrijeme rodnosti i omogućeno uzgajanje korisnog bilja i u hladnijim dijelovima godine.
Iduće 2017. godine vrt je u proljeće redovno zasađen i nastavljeno je njegovo održavanje, a od 2018. čitav projekt Interkulturnog društvenog vrta nastavlja voditi Pogon u suradnji s Dinkom Štimcem kao vanjskim suradnikom. U travnju 2018. održana je proljetna radionica sadnje koju vode permakulturne stručnjakinje iz udruge Parkticipacija, dok je u svibnju vrt proširen vertikalnim gredicama postavljenima na glavnom ulazu u Jedinstvo. Izradu vertikalnih gredica vodio je Bruno Motik iz ZMAG-a. Vertikalne su gredice u praksi pokazale da je moguće ozelenjivati čak i okomite površine – i to u uvjetima koji bi se inače mogli činiti nepovoljnima za uzgoj bilja. Svaka površina, bila ona osunčana, zasjenjena, izložena kiši ili suši posjeduje svoju idealnu biljnu kulturu – samo je treba pronaći. Vrtna sezona 2018. godine zaključena je radionicom veganskog kuhanja koju je vodila Anamarija Levak, i na kojoj je korišteno povrće i začinsko bilje tada dostupno u vrtu.
2019. su godine u travnju redovno zasađene gredice, a u lipnju je održana radionica kompostiranja i izrade balkonske gredice. Balkonska gredica koja se izrađuje u široko dostupnoj posudi za građevinske radove, smanjena je verzija jedne od samonavodnjavajućih povišenih gredica koja je prisutna u vrtu od njegovog začetka 2016. Ovakve gredice koriste sustav podzemnog navodnjavanja kojim se sprječava brzo isparavanje vode i osigurava vlažnost tla i u uvjetima suše. U srpnju je u vrtu održana projekcija filma o permakulturi: Inhabit – Permakulturni svjetonazor (Inhabit: A Permaculture Perspective, 2015, C. Boutsikaris). Nakon filma uslijedila je diskusija koju je vodila predstavnica udruge Parkticipacija.
U ožujku 2020. godine epidemija koronavirusa usporila je mnoge aktivnosti, pa tako i one vrtne. Proljetno zasađivanje vrta te je godine zato obavljeno kasno – tek krajem svibnja. U skladu s izvanrednim okolnostima, sredinom lipnja u ograničenom je opsegu održana radionica kompostiranja, a u rujnu osvježavanje vertikalnih gredica novim biljkama. 2021. godine – koju su također obilježili koronavirus, epidemiološke mjere, ali i neobično hladno vrijeme – krajem je travnja održana radionica sadnje, a onda sredinom lipnja i radionica kompostiranja.
Čitavo vrijeme svojeg postojanja Interkulturni društveni vrt djeluje i u virtualnom, mrežnom obliku, preko grupe na društvenoj platformi Facebook. Ova grupa građanima okupljenima oko vrta služi za razmjenu znanja o permakulturnim temama, savjetovanje i dogovore oko njegovog redovnog održavanja. To je naročito značajno za vrijeme ljetnih mjeseci kada je zbog suše i godišnjih odmora otežano organiziranje zalijevanja.
Šest je godina i šest vrtnih sezona prošlo od uspostavljanja Interkulturnog društvenog vrta u šljunčanom dvorištu bivše tvornice pumpi Jedinstvo. Tamo gdje je u tkivu grada Zagreba ranije kucalo njegovo industrijsko srce, sada se nalazi zelenilo i mjesto urbanog vrtlarenja. U urbanom tkivu Zagreba, Pogonov vrt može se sagledati i kao eksperiment u kojem se testira razvoj i implementacija novih modela humane urbane kohabitacije – u kojoj dolazi do integriranja zelenih prostora u one urbane. Po broju zainteresiranih za vrtne radioničarske aktivnosti u ovom vrtu međukulturnog kontakta, svakako se čini da je njegova funkcija itekako aktualna i važna za sve one koji žele nešto naučiti o biljkama, njihovom uzgoju i načinima kako ih koristiti za obogaćivanje svojeg životnog okoliša.
Svi zainteresirani za uključivanje u aktivnosti Interkulturnog društvenog vrta mogu nam se javiti na adresu interkulturnidrustvenivrt@gmail.com.