20 godina Operacije:grad
Prva Operacija:grad održana je u rujnu 2005. godine u napuštenom kompleksu bivše tvornice Badel, u organizaciji 26 organizacija iz područja kulture i mladih.
Njihova misija? Tematizirati nedostatak prostora za kulturu i mlade u Zagrebu u to vrijeme te tražiti od vlasti Grada Zagreba da se politički investira u razvoj novih prostora za nezavisnu kulturu te principe sudioničkog upravljanja tom kulturnom infrastrukturom. Tako je započela kampanja kojom je 2006. osnovan Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade (današnja udruga Operacija grad) koji okuplja organizacije iz inicijative, a 2008. je kao rezultat kampanje osnovan Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, kao ustanova čiji su suosnivači i suupravljači Savez za centar/Operacija grad i Grad Zagreb.
Kako bismo obilježili 20 godina od manifestacije kojom je sve započelo, želimo se prisjetiti polazišta te inicijative koja je porodila, za Zagreb, Hrvatsku, ali i šire, i dalje jedinstveni tip institucije te resursa za nezavisnu kulturu. Tako će se u sklopu programa pričati o počecima i ciljevima inicijative, ali i tome gdje se danas nalazimo u odnosu na te ciljeve te se referirati na napade krajnje desnice na aktere iz nezavisne kulture i medija. Razgovorni program će obogatiti politički angažirani performansi Marije Bajo i Siniše Labrovića, od kojih je potonji trebao biti izveden na otkazanom Oglede festivalu. Program će zatvoriti izvedba predstave "Bitka na Neretvi" udruge Bacači sjenki.
Ulaz na sve programe je besplatan te nisu potrebne prijave niti ulaznice.
subota, 18.10. u 11h • Trg bana Josipa Jelačića
Siniša Labrović: "Zastave svih zemalja, ujedinite se", performans
Parola „Proleteri svih zemalja, ujedinite se!“ obilježila je politiku 20. stoljeća, ali u zemljama koje su se nazivale „radničkima“, radnici nisu imali stvarnu moć, već su, uz druge društvene skupine, bili podložni autoritarnim i diktatorskim (zlo)djelima. Paradoksalno, sindikalna udruživanja u kapitalističkim društvima često su donosila konkretnija poboljšanja. Ipak, ta je parola potaknula i druge potlačene skupine da se bore za svoja prava – kolonizirane narode, žene, LGBTQ+ zajednicu - često uz značajne pobjede… No, ni jedna od tih pobjeda nije konačna: svjedočimo smanjivanju, pa i ukidanju već stečenih sloboda. Eksploatacija, rasizam, mizoginija, homofobija i kolonijalne prakse ne nestaju, već poprimaju nove oblike. Jedno od takvih lica jest i ksenofobija, strah i mržnja prema strancima. Sve te politike mogu se svesti na simbol zastave - unificiranog i vječnog identiteta koji ne priznaje razlike. Diljem svijeta zastava ponovo postaje sveta, a promotori zastava rade nam o glavi. Zato bi se u društveno i političko polje trebale ponovo vratiti prakse koje afirmiraju solidarnost "slabih" i uzajamnost potlačenih, a kontra obožavanja zastave i njenih nasilnih, unificirajućih, porobljivačkih i mrziteljskih politika. “Zastave svih zemalja, ujedinite se” paradoksalna je i sarkastična parola – premda su fašistoidne politike vrlo slične, one nisu praćene međusobnom solidarnošću ili suradnjom, osim s pozicija moći, tlačenja i militarizma. Zastava zastavu ne voli i zastava zastavi ne vjeruje!
ponedjeljak, 20.10. u 17:30 • Velika dvorana Pogona Jedinstvo
Tribina: 20 godina od Operacije:grad i gdje su prostori za kulturu u Zagrebu danas
Moderira: Vatroslav Miloš
Sudjeluju: Boris Bakal (Bacači sjenki), Sanja Burlović (AKC Attack), Tomislav Medak, Janja Sesar (Pogon)
2005. godine organizacije i pojedinci iz kulture i mladih prepoznali su potrebu za razvojem novih prostora za djelovanje u tada siromašnoj ponudi Zagreba. Inicijativa je rezultirala programom od 10 dana u bivšoj tvornici Badel, u čijoj realizaciji je sudjelovalo 26 organizacija i inicijativa. Nastavkom zagovaračkog rada inicijative i drugih Operacija, 2008. osnovan je Pogon, kao novi centar za kulturu koji pruža besplatan prostorni resurs za programe te kojim se partnerski suupravlja s Gradom Zagrebom. Kroz ovu retrospektivnu tribinu pričat ćemo s nekim od osoba koje su sudjelovale u začecima inicijative i realizaciji prve Operacije:grad te o tome koja su bila polazišta i ciljevi inicijative, kako je došlo do okupljanja tadašnje kulturne scene za ovaj formativni događaj, ali i kako komparativno izgleda stanje nezavisnih prostora i kulturne infrastrukture u Zagrebu danas.
ponedjeljak, 20.10. u 19:45 • Velika dvorana Pogona Jedinstvo
Marija Bajo: "In Memoriam Actualis", performans
Klavirski performans „In Memoriam Actualis“ kroz glazbu evocira sjećanje na žrtve ratova moderne povijesti, istovremeno služeći kao apel za promišljanje i djelovanje u suočavanju sa zastrašujućim kontekstom današnjice. Putem tematske repetitivnosti glazbene okosnice performansa, Bajo scenskim elementima, tijelom u službi medija i elementima ritualnog, fokus postavlja na genocid u Palestini koji se dešava uz punu pozornost cijelog svijeta i naglašava kolektivni vrisak za djelovanjem. U performansu ćemo, pored skladbi “U ime holokausta” John Cagea i “Sarajevskih ratnih razglednica”, op. 159 Josipa Magdića, imati priliku čuti Magdićevo djelo, Supernumerary, op. 233 koje je, nažalost, nikad aktuelnije. Sam autor kaže: „Danonoćno slušajući jezive, ali impresivne eksplozije topovskih, tenkovskih, avionskih i drugih granata u gradu podno Trebevića (trajanje opsade 1425 dana; dužina obruča 62 km; svakih 25 m top, haubica ili slično; broj granata – nema konsenzusa; ja sam čuo svaku!), odlučio sam snimiti taj grandiozni zastrašujući zvuk, misleći: ako preživim, možda ću ga negdje moći upotrijebiti.”
utorak, 21.10. u 18h • Mala dvorana Pogona Jedinstvo
Tribina: Povratak otkazanih
Moderira: Matija Mrakovčić
Sudjeluju: Damir Bartol Indoš, Ana Kutleša, Siniša Labrović, Ivana Pejić
U sklopu obilježavanja 20 godina Operacije Grad, tribina otvara raspravu o položaju organizacija i pojedinaca u kulturi u kontekstu recentnih napada na civilno društvo. Objava selektivnog i manipulativnog izvještaja - koji javni interes definira isključivo negativno prema pojmovima poput feminizma, antifašizma i manjinskih prava - poslužila je kao okidač za širi val optužbi i diskreditacija. Huškačku kampanju koju predvode opskurni portali i njihovi komentatori, prelijeva se u nekritički medijski mainstream te, u posljednjoj no ne i zadnjoj epizodi, u otkazivanja kulturnih festivala. Posljedica takvih pritisaka jest stvaranje klime straha i nelagode među radnicama u kulturi, a sve prolazi bez adekvatne reakcije institucija i gradske uprave. Ova situacija odražava širu tendenciju normalizacije reakcionarnih narativa i potkopavanja vrijednosti otvorenog, pluralnog društva, pri čemu je kultura – osobito izvaninstitucionalna – postala laka meta zbog svoje inkluzivne i kritičke naravi. Tribina želi otvoriti prostor za razgovor o tome kako se kulturni sektor može nositi s takvim pritiscima i očuvati svoju autonomiju i društvenu ulogu.
Ana Kutleša je povjesničarka umjetnosti i kustosica. Od 2010. s kolektivom BLOK realizira programe poput UrbanFestivala, Političke škole za umjetnike te Muzeja susjedstva Trešnjevka, dok su za istraživačko-izložbeni projekt "Problem umjetnosti kolektiva - slučaj Zemlja" 2019. primile nagradu Zaklade Hans i Lea Grundig.
Damir Bartol Indoš je kazališni umjetnik, performer i inovator koji stvara eksperimentalne glazbene instrumente - zvučne skulpture zvane šahtofoni, kao i grafičke partiture. Član Grupe Kugla, dobitnik Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo u području kazališne umjetnosti.
Ivana Pejić je glavna urednica portala Kulturpunkt.hr, gdje se fokusira na kritičko praćenje kulturnih politika, medijskih praksi i društvenih pitanja. Suvoditeljica je Novinarske školice i voditeljica projekata medijske pismenosti u udruzi Kurziv - Platformi za pitanja kulture, medija i društva.
Siniša Labrović umjetnik je i performer poznat po angažiranom radu, body artu, videu i fotografiji. Radovi mu se nalaze u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Galerije umjetnina u Splitu, Umjetničke galerije u Dubrovniku, kao i u privatnim kolekcijama.
utorak, 21.10. u 20h • Velika dvorana Pogona Jedinstvo
Predstava: "Bitka na Neretvi", produkcija udruge Bacači sjenki
U svjetlu tame dnevno-političkih perverzija, predstava "Bitka na Neretvi" je avantura slobodnog teritorija zamišljaja. Premijerno izvedena u Zagrebu u Laubi, u siječnju 2016. godine, "Bitka na Neretvi" potom izvedena na više od dvadesetak domaćih i međunarodnih festivala (od Splita i Dubrovnika do Yerevana i Ljubljane), događa se uvijek i sada u pravom trenutku povijesti i na pravom mjestu. Ona izravno progovara o relativnosti prošlih i sadašnjih pobjeda zbog kojih je - upravo stoga što su se dogodile – naša sadašnja realnost moguća. To je zamišljena i stvarna potraga za zelenom dolinom suvremenosti u događajnom prostoru-instrumentu scene koja je u mogućnosti promišljati sve. Što je moglo biti da je bilo drugačije? - pitanje je koje Boris Bakal kao redatelj i zajedno s Leom Vukelićem kao izvođač i ovoga puta postavlja svojoj publici, znajući da ispravnog/točnog odgovora nema. Antispektakl 'Bitka na Neretvi' je razgovor dvoje umjetnika koji nastoje pomiriti svoje ukrštene, zapletene, ali i često suprotstavljene sudbine; ona je presjek povijesnih i osobnih realiteta i fikcija koje nadilaze općeprihvaćene okvire sadašnjosti. Ta nadpovijesna i metadramska "Bitka na Neretvi" odvija se kao naprasno neprekinut i nedosljedan scenski dijalog dvoje ljudi koji promišljaju pojmove i ponude sreće, emancipacije, slobode, sigurnosti, odgovornosti i budućnosti.
Autor koncepta i redatelj: Boris Bakal
Dramaturginja predstave: Anja Pletikosa
Scenograf predstave i koautor: Leo Vukelić
Izvođači radova: Boris Bakal, Leo Vukelić
Autor glazbe i zvučnih slika: Tomislav Babić
Kostimografkinja: Ivana Bakal
Video oblikovanje: [Vedran Senjanović]
Oblikovanje plakata i knjižice: Ivan Klisurić
Video i audio suradnja: Domagoj Klasić i Oleg Colnago
Produkcija: Bacači Sjenki
Podrška projektu Bitka na Neretvi: Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Program se ostvaruje uz financijsku podršku Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Zaklade Kultura nova.
Vizual za 20 godina Operacije:grad izradila je Lucija Burić
